Sadržaj

• Koraci
• Savjeti

Napad panike izuzetno je iznenadno i zastrašujuće iskustvo koje može natjerati osobu da pomisli da umire, ima srčani udar ili gubi kontrolu nad sobom. Mnogo odraslih doživi samo jedan ili dva takva napada tijekom svog života, ali drugi doživljavaju ponavljajuće napade, što može ukazivati ​​na osnovno stanje: sindrom panike. Napad panike karakterizira iznenadna pojava intenzivnog osjećaja straha, bez očitog uzroka, popraćena vrlo stvarnim fizičkim promjenama, poput tahikardije, znojenja i ubrzanog disanja. Postoje mjere koje se mogu poduzeti za zaustavljanje napada panike, a također i za sprečavanje daljnjih napada.

Koraci

Dio 1 od 2: Hitno olakšanje

1. 

   
   
   Prepoznajte fizičke simptome. Tijekom napadaja panike, tijelo prelazi u prirodno stanje preživljavanja, kao da ste u doista užasnoj i opasnoj situaciji. Jedina je razlika u tome što uokolo nema stvarne opasnosti. Najčešći simptomi napada panike uključuju:
   • Bol ili nelagoda u prsima.
   • Vrtoglavica ili osjećaj nesvjestice.
   • Strah od smrti.
   • Strah od gubitka kontrole ili predstojeće katastrofe.
   • Osjećaj gušenja.
   • Osjećaj odvojenosti od svijeta oko sebe.
   • Osjećaj da situacija nije stvarna.
   • Mučnina ili bol u trbuhu.
   • Utrnulost ili trnci u rukama, nogama ili licu.
   • Palpitacije, tahikardija, ubrzano srce.
   • Znojenje, hladnoća ili valunzi.
   • Tresenje ili tresenje.

2. 

   
   
   Kontrolirajte svoje disanje. Većina napadaja panike čini disanje brzim i plitkim, što potiče napad i produžava simptome. Kontrolom disanja možete normalizirati rad srca, smanjiti krvni tlak i znojenje i vratiti osjećaj kontrole.
   • Dobra metoda za sporije disanje je duboko udahnuti i što duže zadržati zrak u plućima. Ova praksa uravnotežuje razinu kisika i ugljičnog dioksida u tijelu i smanjuje osjećaj otežanog disanja.
   • Nakon zadržavanja daha, počnite duboko disati kroz dijafragmu. Dišite polako i duboko i izdahnite još sporije.
   • Da biste vježbali dijafragmatično disanje, pokušajte sjesti i položiti jednu ruku na prsa, a drugu odmah ispod rebra. Sjednite udobno, savijenih koljena i opuštenih ramena i vrata.
   • Zatim polako udahnite kroz nos i pustite da vam se želudac proširi, držeći gornji dio prsa što mirnijim. Izdahnite polako, skupljajući trbušne mišiće i ne mičući gornjim dijelom prsa. Ruka preko područja želuca trebala bi se pomicati dok udišete i vraćati se u početni položaj kada izdahnete. Ruka na prsima treba ostati što je moguće mirnija.
   • Druga tehnika je metoda 5-2-5. Udahnite dijafragmom pet sekundi. Zadržite dah dvije sekunde. Zatim izdahnite još pet sekundi. Ponovite postupak pet puta.
   • Disanje u papirnatoj vrećici više nije rutinska preporuka. Očito je da je tehnika manje korisna nego što se prije vjerovalo, a može čak biti i štetna.

3. 

   
   
   Uzimajte lijekove na recept. Jedan od najučinkovitijih načina za zaustavljanje napada panike je uzimanje oralnih lijekova klasificiranih kao anksiolitički lijekovi, obično benzodiazepini.
   • Lijekovi koji se najčešće koriste za liječenje napadaja panike klasificirani su kao benzodiazepini i uključuju alprazolam, lorazepam i diazepam. Ovi lijekovi imaju vrlo brzo vrijeme djelovanja i mogu pomoći u ublažavanju simptoma za 10 do 30 minuta.
   • Ostali lijekovi na recept koji spadaju u skupinu benzodiazepina imaju malo sporije vrijeme djelovanja, ali dulje ostaju u krvotoku. Neki primjeri uključuju klonazepam, klordiazepoksid i oksazepam.
   • Obično se propisuju u malim dozama koje treba redovito uzimati, sve dok upotreba drugih vrsta liječenja, poput selektivnih inhibitora ponovnog preuzimanja serotonina ili kognitivno-bihevioralne terapije (CBT), napade ne učini upravljivijima.

4. 

   Pokušajte nastaviti to što radite. Što je više moguće, nastavite uobičajeno sa trenutnom aktivnošću i svakodnevnom rutinom kako biste spriječili da vas preplavi panika.
   • Nastavite razgovarati, kretati se i fokusirati svoje misli. Na taj ćete način mozgu slati poruke i paničariti, obavještavajući vas da nema opasnosti, alarma i razloga za ulazak u način preživljavanja.

5. 

   Izbjegavajte bježanje. Ako imate napad panike na određenom mjestu, poput supermarketa, možda ćete htjeti pobjeći i pobjeći što je brže moguće.
   • Ostajući tu gdje jeste i preuzimajući kontrolu nad svojim simptomima, kondicionirate mozak da prepozna odsutnost stvarne opasnosti u supermarketu.
   • Ako vam ponestane, vaš mozak će to mjesto (a možda i sve druge supermarkete) povezati s opasnošću, a na kraju može stvoriti osjećaj panike kad god uđete u supermarket.

6. 

   Usredotočite se na druge stvari. Uz pomoć terapeuta moći ćete naučiti prirodne tehnike za fokusiranje misli i kontrolu panike.
   • Možete popiti nešto toplo ili hladno, malo prošetati, otpjevati svoju omiljenu pjesmu, čavrljati s prijateljem ili gledati televiziju.
   • Ostale stvari koje možete učiniti kako biste se pokušali usredotočiti na nešto drugo, osim na osjećaj panike, uključuju vježbanje vježbi istezanja, slaganje zagonetki, promjenu temperature zraka, otvaranje prozora ako ste u automobilu, napuštanje kuće kako biste mogli malo svježeg zraka, ili pročitati nešto zanimljivo.

7. 

   Znajte razlikovati stresno iskustvo od napada panike. Iako su dvije vrste iskustava slične i uzrokuju stvarne fizičke reakcije, poput znojenja i povišenog krvnog tlaka i otkucaja srca, to su različite epizode.
   • Svi s vremena na vrijeme prolaze kroz stresna iskustva. Instinkt preživljavanja organizma može se aktivirati u situacijama koje uzrokuju stres ili tjeskobu, baš kao u napadu panike, ali uvijek postoji pokretač, događaj ili iskustvo izravno povezano s takvom reakcijom.
   • Napadi panike nisu povezani s određenim događajem, oni su nepredvidljivi i mogu biti izuzetno teški i zastrašujući.

8. 

   Usvojite tehnike opuštanja. Poduzmite korake da se smirite, koristeći poznate metode opuštanja koje vam omogućuju da preuzmete kontrolu nad stresom ili pretjeranom tjeskobom.
   • Ako patite od napadaja panike ili sindroma panike, potražite pomoć od kognitivno-bihevioralnog terapeuta kako biste naučili metode opuštanja koje će vam pomoći da preuzmete kontrolu nad panikom čim se ona javi.

9. 

   Upotrijebite svoja osjetila u borbi protiv napada. Ako doživite napad panike ili anksioznosti ili ste u vrlo stresnoj situaciji, usredotočite se na svoja osjetila, čak i na samo nekoliko minuta, kako biste odgodili neželjene fizičke simptome.
   • Koristite viziju za promatranje ugodnih stvari oko sebe. Ako ste na sigurnom mjestu, pokušajte zatvoriti oči i vizualizirati svoj omiljeni cvijet, sliku ili plažu ili bilo što drugo što će vas opustiti.
   • Zaustavite se i osluškujte okolno okruženje. Pokušajte čuti glazbu koja svira u daljini, pjev ptica, zvuk vjetra ili kiše ili čak promet na obližnjoj cesti. Pokušajte čuti nešto novo, osim buke vašeg ubrzanog srca i zvukova koji su dio ove stresne situacije.
   • Nastavite koristiti osjetila, prepoznavajući mirise oko sebe. Možda ste kod kuće i netko kuha, ili ste na ulici i osjećate miris kiše u zraku.
   • Usredotočite se na dodir. Možda to ne shvaćate, ali uvijek nešto igrate. Ako sjedite, usredotočite se na dodir stolice ili provjerite je li stol na kojem podupirete ruke vruć ili hladan ili osjećate li lagani vjetrić kako puše u vaše lice.
   • Provodeći nekoliko minuta usredotočujući se na osjetila, odmičete fokus od panike, tjeskobe ili stresa.
   • Očito je da ovo neće riješiti uzrok ovih problema, ali pomoći će vam u rješavanju mogućih neželjenih fizičkih reakcija.

Dio 2 od 2: Sprječavanje budućih napada

1. 

   Razgovarajte s liječnikom o napadima. Može započeti liječenje preporučenim lijekovima ili vas uputiti stručnjaku za mentalno zdravlje koji će vas procijeniti i propisati odgovarajuće lijekove. I liječnik opće prakse i specijalist za mentalno zdravlje vjerojatno će preporučiti sastanak s kognitivno-bihevioralnim terapeutom.
   • Mnogi napadi panike često su povezani s drugim osnovnim bolestima, kao što su neka mentalna zdravstvena stanja i neki medicinski problemi. Razgovarajte s liječnikom kako biste isključili osnovni problem.

2. 

   Potražite stručnu pomoć što je prije moguće. Studije pokazuju da rano liječenje napada i paničnog sindroma ima bolje ukupne rezultate i manje komplikacija.

3. 

   Uzimajte lijekove na recept. Najčešće korišteni lijekovi uključuju benzodiazepine, koji su brzo djelujući ili srednji.
   • Benzodiazepini se smatraju ovisnima, pa se strogo pridržavajte medicinske preporuke prilikom uzimanja ovih lijekova. Uzimanje većih doza od preporučenih je opasno. Uz to, lijek može uzrokovati ozbiljne i potencijalno smrtne posljedice ustezanja ako se ove neadekvatne doze konzumiraju kronično.

4. 

   Uzimajte brzo djelujuće lijekove samo kada je to potrebno. Oni pomažu u kontroli simptoma u prvim trenucima napada. Ovi se lijekovi često propisuju kako bi uvijek bili pri ruci kad je potrebno ili za upotrebu odmah na početku napada.
   • Uzimajte ove lijekove samo kada je to potrebno kako tijelo ne bi razvilo toleranciju na propisanu dozu.
   • Primjeri lijekova koji se prepisuju samo po potrebi, na primjer na početku napada, uključuju lorazepam, alprazolam i diazepam.

5. 

   Uzimajte lijekove s dugotrajnim djelovanjem rutinski ili prema propisu liječnika. Srednjim lijekovima treba malo više vremena da stupe na snagu, ali imaju dugotrajnije učinke.
   • Obično im se propisuju rutinske doze kako bi se spriječili napadi; taj će se postupak održavati sve dok se ne poduzmu druge mjere, poput kognitivno-bihevioralne terapije.
   • Primjeri lijekova srednjeg djelovanja uključuju klonazepam, oksazepam i klordiazepoksid.

6. 

   Uzmi SSRI. Selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina, poznatiji kao SSRI, učinkoviti su u liječenju napada i sindroma panike.
   • SSRI-i koje je Anvisa odobrila za uporabu u liječenju simptoma panike uključuju fluoksetin, fluvoksamin, citalopram, escitalopram, paroksetin i sertralin. Duloksetin je sličan lijek i također je odobren za liječenje simptoma panike.

7. 

   Surađujte s kognitivno-bihevioralnim terapeutom. Ova vrsta terapije ključna je za podučavanje mozga i tijela da prevladaju napade i pomoći će vam da zauvijek riješite problem.
   • Znajte što možete očekivati ​​od kognitivno-bihevioralne terapije. Profesionalci specijalizirani za ovu vrstu psihoterapije koriste pet principa u radu s pacijentima koji pate od napada panike. Pet principa uključuje:
   • Saznanje više o bolesti pomaže boljem razumijevanju uzroka zastrašujućih simptoma tijekom napada.
   • Snimanje datuma i vremena napada u dnevnik ili dnevnik pomoći će terapeutu i vama da prepoznate pokretače napada panike.
   • Tehnike disanja i opuštanja dio su skupa metoda koje se koriste za smanjenje težine simptoma.
   • Preispitivanje je tehnika koja se koristi za mijenjanje percepcije napada, čineći da prestanete gledati stvari na katastrofalan način i počnete ih gledati s realizmom.
   • Izlaganje mjestima ili događajima koji izazivaju napade na siguran i kontroliran način pomaže u osposobljavanju mozga i tijela da drugačije reagiraju.

8. 

   Razmotrite procjenu za dijagnozu paničnog sindroma. Panični sindrom dijagnosticira se kada pacijent ima četiri ili više simptoma spomenutih na početku ovog članka.
   • Rano liječenje paničnog sindroma poboljšava ukupne rezultate i smanjuje rizik od mogućih komplikacija povezanih s čestim napadima.

Savjeti

• Neki problemi sa štitnjačom i ozbiljna srčana stanja mogu biti slični napadu panike.
• Posavjetujte se s liječnikom kako biste isključili mogućnost zdravstvenih problema.
• Potražite liječenje napada panike što je ranije moguće.
• Vjerujte članu obitelji ili bliskom prijatelju, posebno kada vam je potrebna hitna podrška tijekom napada.
• Dobro pazite na svoje tijelo i um. Održavajte zdravu prehranu, dovoljno se odmarajte, izbjegavajte pića s visokim udjelom kofeina, budite tjelesno aktivni i često prakticirajte ugodne aktivnosti.
• Razmislite o učenju nove metode opuštanja, poput joge, meditacije ili prakse svjesnosti.